Da li prosecanje novih staza ugrožava prirodu na Kopaoniku? (osveženo slikama pošumljavanja) |
11.09.2020 | 13:59 -> 17.10.2022 | 01:59 | |||||||||||||||||||||||||||
Do 2005. godine, izgradnja skijališta Kopaonik bila je zasnovana na jedinstvenom planu, te su kapaciteti žičara i staza bili su uglavnom usklađeni. Od 2005. godine kada se otpočelo sa instaliranjem žičara nove generacije, zbog veće brzine i kapaciteta novih žičara poremećen je i balans kapaciteta staza i žičara, odnosno kapacitet staza je sve više zaostajao za kapacitetom žičara. Zato su poslednjih godina proširenje postojećih i izgradnja novih ski staza uz postojeće žičare postali prioriteti skijališta Kopaonik.
Međutim, izgradnjom novih staza javila se opravdana bojazan koliko će krčenje dela šume ugroziti prirodu na Kopaoniku. Da bismo dobili odgovor na ovo kompleksno pitanje, pokušali smo da uzmemo u obzir sve relevantne činjenice potkrepljene egzaktnim podacima.
Turizam sa jedne strane, i očuvanje prirode sa druge strane, traže simbiozu, ali i odricanje i žrtvu na obe strane. Da bi se turizam razvijao i opstao, ali i ublažile njegove štetne posledice, neophodno je naći održivi balans između čovekovog uticaja i očuvanja životne sredine.
Kopaonik je planina koja je vrlo bogata šumom koja prekriva površinu od 7.461,57 hektara, odnosno skoro 75 km2. Iz tog razloga Nacionalni park Kopaonik redovnim godišnjim planom ne predviđa pošumljavanje nego popunjavanje šume. To znači da se ne sprovodi pošumljavanje na velikim površinama, već se pošumljavaju površine na kojima se izgubila šuma iz nekog razloga (sušenje izazvano bolestima, napadima insekata, klimatskim promenama i sl.) kao i površine bez šume u II i III stepenu zaštite.
Za poslednjih 25 godina (od 1994. godine) površina pod šumom se na Kopaoniku povećala za 4%. Jedan od glavnih razloga povećanja šume je pozitivan uticaj čoveka na prirodu redovnim pošumljavanjem, dok je drugi manji razlog nestanak stočarstva na padinama Kopaonika, te se šuma nesmetano širi prirodnim putem. Za isti vremenski period, na Kopaoniku je izgrađeno ukupno 22 nove staze (1a, 1b, 1c, 3, 3a, 4e, 5, 6b, 6c, 7b, 7c, 9a, 12a, 13a, 13b, 13c, 13d, 13e, 19a, 19b, 20, 21a), prosečeno je nekoliko novih ski puteva, a više staza i "prečica“ je prošireno.
Mnogi vrhovi i padine se ne nalaze pod šumom, već su goli hiljadama godina unazad. Na tim lokacijama je došlo do formiranja retkih biljnih i životinjskih vrsta. Cilj Nacionalnog parka je da štiti sve ugrožene i retke vrste koje je ga naseljavaju. Iz tog razloga nije cilj da se pošumi cela površina planine, jer bi se na taj način ugrozile mnoge retke vrste uništavanjem njihovog prvobitnog staništa.
Radi ublažavanja štetnih posledica nakon izvršenih radova na projektovanju, izgradnji i uređenju ski staza na području Nacionalnog parka Kopaonik, utvrđuju se mere kompenzacije koje propisuje Ministarstvo zaštite životne sredine javnom preduzeću "Skijališta Srbije“ i to: uspostavljanje novih lokaliteta smrčevih i jelovih šuma u okviru svih gazdinskih jedinica, na prostorima II i III stepena i na ogoljenim površinama koje se ne koriste u okviru ski centra/skijališta. Takođe, predviđeno je i pošumljavanje između postojećih staza, što će imati dvostruki efekat. Omogućiće duže zadržavanje snega, uz obnovu šumskog porkivača.
Tako je u toku 2019. godine merom kompenzacije od strane JP "Skijališta Srbije“ pošumljeno 3 ha sa 6.000 sadnica smrče, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje 5 ha sa 10.000 sadnica smrče. Mere kompenzacije odnose se na svaku novoizgrađenu ski stazu ili ski lift. Na primer, za izgrađenu ski stazu uz žičaru "Gvozdac“ propisana mera kompenzacije koja se odnosi uspostavljanje novih smrčevih i jelovih šuma u gazdinskim jedinicama "Gobeljska reka“, "Barska reka" i "Samokovska reka“, na površini od 23,5 ha, a sama mera treba da se sprovede u periodu od tri do pet godina. Da bismo se uverili da se vrši pošumljavanje, obišli smo jednu od gazdinskih jedinica "Samokovska reka“. U ovo doba godine, na prvi pogled, teško je uočiti "mladice“ koje su skrivene niskom rastinjem, međutim zaista je na većoj površini u blizini vodovoda izvršeno pošumljavanje.
U isto vreme tokom 2019. godine Nacionalni park Kopaonik je izvršio redovno pošumljavanje popunjavanjem na 3,9 ha sa 7.820 smrčevih sadnica, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje na 6,9 ha sa 11.970 sadnica smrče i jele.
Ako gledamo samo brojke, prošle i ove godine ukupno je pošumljeno ili će biti pošumljeno 18,8 ha sa 35.790 sadnica. Sa druge strane, prosečeno je šest staza 4e, 6c, 7b, 7c, 20 i 21a sa kojih je uklonjeno 12,3 ha šume (u proračun je uzeta maksimalna vrednost da su staze konstantno široke 40 m). Dakle, u poslednje dve godine, okvirno je 1,5 puta više zasađeno stabala nego što je uklonjeno tokom izgradnje novih staza (brojka je verovatno i veća jer smo u proračun uzeli granične vrednosti). U zbiru, pravilnim pošumljavanjem, prosecanje staza jednostavno nije veliki udar na šumu Kopaonika, posebno ako se uzme u obzir da je deo uklonjene drvne mase sa granice šume, gde su stabla i inače slabijeg kvaliteta.
Pored svega prethodno navedenog, za trasiranje novih staza na Kopaoniku potrebna saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik i Ministarstva građevine. Takođe, na izgrađenim stazama se vrši drenaža, razvlači se humus i vrši se zatravljenje kako ne bi došlo do erozije zemljišta.
Na kraju kada se sve uzme u obzir, da se Kopaonik smatra vrlo šumovitom planinom (75 km2 pod šumom), da se šumski pokrivač u poslednjih 25 godina povećao za 4%, da je u poslednje dve godine uklonjeno 0,15% od ukupne površine pod šumom, a da je zasađeno 0,25%, da se trasiranje radi poštujući sve zakonske regulative, opravdano se čini da postoji dobar balans između razvoja turizma i očuvanja šuma na Kopaoniku i da trenutno nema razloga za brigu da će nove staze ugroziti kopaonički ekosistem. - 17. oktobra 2020. godine na Kopaoniku je posađeno, na desnoj strani nove staze Duboka 2, na površini od 1 ha 2.000 sadnica smrče. Nakon toga 20. oktobra na lokaciji Hajdučka voda, posađeno je još 8.000 sadnica smrče na površini od 4 ha. - 27. septembra 2021. godine je počelo sađenje 5.000 sadnica smrče na lokaciji Kadijevac, a do 24.10.2021. godine posađeno je preostalih 15.000 sadnica uključujući i 780 na lokaciji Karaman greben.
- 1.10.2022. godine JP "Skijališta Srbije" su započela planiranu sadnju 30.000 sadnica smrče u 2022. godini. Ovog vikenda se sadila smrča na potezu ka Jošaničkoj banji na Kadijevcu na površini od 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Raška, kao i zaposleni u Skijalištima Srbije.
- 8.10.2022. sadila se smrča na potezu Babin grob na 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Brus, kao i zaposleni iz NP Kopaonik.
- 15.10.2022. sadila se smrča na potezu prema Markovim stenama na 4 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Leposavić, kao i zaposleni iz Skijalištima Srbije. Pogledajte još:
Komentari (74)
Poseku drvo od 20m visine, a posade sadnicu od 20cm visine, a onda kažu da je veća površina pošumljena neko što je iskrčena. Trebaće im 50 godina da izrastu do pune visine. Barem 100 puta veću površinu treba da pošume da bi se iole moglo govoriti o ekvivalentu.
Još jedno pitanje (možda je negde pisalo, pa mi je promaklo): Kome je i za koji novac prodata posečena drvna građa i kome je zarada otišla u prihod? Na Kopu nije problem gradnja, već DIVLJA GRADNJA i zato ne postoji komunalna infrastruktura, kako god da je isplaniras na terenu se promene stvari za par meseci. Nemoguce je resiti ovo pitanje bez minumum 2 godine cekanja uz ozbiljnu organizaciju. Trebalo je da autor članka uzme temperature sa mikrolokaliteta recimo konaci u zadnjih 40god i da vidi realan uticaj. Posle gradnje konaka t se popela za par stepeni, tj skijanje je preseljeno u sezonu decembar-mart. Posle krčenja staza izgubili smo jos mesec i po kvalitetnog skijanja, realno nadoknadjuje se veštačkim osnežavanjem ali u martu se poslepodne svi skijaju na kačamaku. Nazvati ovo posledicama klimatskim promena je malo bezobrazno, vise zvuci kao politicko uvlakacki tekst, pamflet.
Divljanje kvadovima i kamionima u srcu nacioanalnog parka i isustanje tona izduvnih gasova ne ugrozava prirodu a seca stabala za prosirenje staza ugrozava?
Cime se bavi nacionqlni park? Naplatom putarine, raznih taxi na svaki cm poseda na Kaopaoniku, reketiranjem na svakom koraku umesto ocuvanjem samog nacionqlnog parka. Pre svega, nije mi jasno zašto se sade ovoliko mlade sadnice veličine možda 10-ak cm? Kako mislite da će ovoliko mlado drveće moći da kompenzuje decenijama staro drveće koje se svake godine sve više uništava zarad novih staza, garaža i drugih objekata?
Što se tiče komentara od gBUDA da ga ovaj članak podseća na spot Rio Tinta, moram se apsolutno složiti. Ceo članak deluje previše pristrasan gradnji, prosecanju staza i dodatnoj seči šuma i širenju skijališta, a potpuno validni argumenti protiv se zanemaruju. Govorite kako se ukupna površina pod šumom povećava, kako je svake godine deo koji se pošumi veći od dela koji se poseče, a ne uzimate u obzir da se seče decenijama staro i u najvećoj meri zdravo drveće od po 10 i više metara, dok ga “zamenjuju” sadnice od 10-ak centimetara. Takođe, poštujem što je autor teksta spreman da svakome odgovori na pitanja i sugestije u konentarima, ali primećujem da uporno odbija da odgovori na pitanje postavljeno više puta — kako u jednom “nacionalnom parku” može ovoliko nekontrolisano da se gradi i seče šuma? Manimo se prve, druge, treće zone zašitite, valjda se zna šta znači pojam nacionalni park i šta u njemu sme/ne sme da se radi. Ako na samom vrhu planine može da nikne dvospratnica, onda o kakvom nacionalnom parku mi pričamo? Lepo recite da titula NP stoji samo kako bi se ljudima i dalje naplaćivao ulaz i kraj priče. Što je neko napisao “naš narod” (kao da su oni “Englezi”) voli mnogo da filozofira. Svi najveći ski centri na svetu su u nacionalnim parkovima i to ih nije sprečilo da imaju stotine kilometara staza.
Samo je kod nas najveći greh praviti i širiti ski centre. Tara “zvrji” prazna sa netaknutim šumama a svi “hrle” na Kopaonik i žale se kako su prosečene šume za staze. Potpuno je jasno da je količina šume / stabala veća sada nego pre 20 godina, dakle nije NP Kopaonik samo “centar” gde su kafane i hoteli. Tako da nije problem “seča” na Kopaoniku tj. nije problem Skijalište Srbije. Problem je gradnja u centru, problem je što je granica NP naopaka pa je Vikend Naselje izvan NP a tamo se “divlja” najviše sa gradnjom. Prosto me terate da postavim kao link tablu koju je postavio Nacionalni park Kopaonik na kojoj piše Suvo rudište,rezervat prirode,prvi stepen zaštite kao i video zapise sa područja tzv ravnog Kopaonika gde se jasno vidi da je četinarska šuma potpuno suva ,što se ne vidi sa puta ni iz vazduha jer verovatno uzročnik deluje tamo gde nema sunca ali laik sam za to. No kao što rekoh slobodno posecite sve.U školi smo jasno učili što je nacionalni park. U njemu ne možete da posečete šumu na jednom ,pa da zasadite na drugom mestu. No naš narod pa dsmim tim ni vlast ne voli prirodu već ski staze i hotele.Mi koji volimo prirodu smo u takvoj manjini da možemo samo da se slikamo za uspomenu i dugo sećanje.Toliko od mene.
Očigledno je da stanje na mapi ne odgovara stanju na terenu.Od Pajinog presla krenete ka Nebeskim stolicanma i nailazite na tablu sa oznakom Nacionalni park. ...Suvo rudište ...prvi stepen.....neposredno posle toga levo i desno sve je iskrčeno ,samo zemlja i gvozdeni stubovi.U razgovoru sa prisutnim biolozima jasno je da rezervati prirode ne mogu opstati jer je eko sistem povezan i sečom narušen.Nije logično proglasiti Nacionalnim parkom planinu gde se masovno grade vikendice,hoteli ,a u planu je sto kilometara ski staza Kad bi se ukinuo status Nacionalnog parka sve bi bilo regularno.Ima još netaknutih planina koje mogu biti Nacionalni parkovi,gde se može razvijati drugi tip turizma,sa obeleženim pešačkim stazama,obilaskom rezervata,uklopljenom gradnjom.Kopaonik se opredelio za bogatu klijentelu koja odseda u spa centrima,skija i vozi kvadove. I to nije sporno.
Потписујем сваку реч г-дин Александра НС - са малом примедбом - није навео све локације у Новом Саду где су уништени спортски терени и игралишта због комерцијалне добити мале групе људи. Не сећам се када сам последњи пут видео децу да се зајапурени враћају кући са "баскета". Ваљда је сада тенденција да седе кући са маскама на лицу и "туку" по компјутеру ...
Велики поздрав свима,
управо смо се вратили са Копаоника. Посећујемо га редовно годинама, углавном у мање атрактивним терминима, мислим да разлоге не треба посебно наводти. Неко је написао сјајно: с обзиром на стање у држави и друштву, чињеница да се уопште пуштају коментари који садрже критике је за сваку похвалу. Да ли се негде компензује помор шуме око Панчићевог врха не знам, али чак и ако се то ради не умањује се много визуелна, еколошка, па и културолошка штета која настаје. Јосиф Панчић је био велики биолог, тешко да би га биста утешила када би видео шта се дешава. Наравно да се мора крчити када се у центру праве грдобе попут ове полу зграде која је заклонила камеру Долина спортова. Не могу описати како сам био згранут када сам видео да је на месту спортских терена где се деценијама одржава кошаркашки камп рупетина за темеље. Ова нација се као поноси кошарком... Исто тако је у Новом Саду уништен помоћни терен стадиона, атлетска стаза и тениски терени да би се напрвило оно ругло од тржног центра. Шетали смо пре два дана до Марковог камена, смеће је било на све стране. Нас четворо смо нешто покупили, није нам било тешко, отужно је гледати такву природу укаљану кесицама од чипса и лименкама од пива. Иза нове гараже (завршена прошле године ако се не варам), великих најлона од грађевинских материјала колико хоћеш. Да ли је могуће да нико о томе не води рачуна? Како се може веровати у приче о компезацији посечене шуме и бризи о болесним стаблима, ако је на 50 метара!!! од самог центра завшена грађевина око које није почишћено ђубре? Изгледа да је довољно да "елита" која ће доћи у луксузне хотеле не види. Пуно тога се може написати, на жалост све што се дешава је последица стања у друштву, ништа се не посматра дугорочно, интереси појединаца су испред општег добра, све је то јако тужно, а поседице ће се осећати јако дуго и биће катастрофалне. Целој нацији фали еколоке свести, а са оваквим Копаоником (драгуљем природе самом по себи), то се сигурно неће ни поправити. Јадна нација која се тако опходи према свом природном богатству, нема шта друго да се напише. Поздрав, Александар Tekst deluje uglavnom korektno i informativno....mene zanima kako se to odluci da se prokrci u centru par staza od po 300-400 m.... Mojoj sreci nema kraja kad znam da se sada mogu spustiti i izmedju crne i crvene duboke....kazete hocete sumu izmedju staza, a zapravo sve sto ide sa pancica se uskoro moze nazvati jednom velikom ski livadom.... koja je poenta i zasto.... mozda u zelji da se sto vise poveca ponuda turistima se pravi greska... svaka cast za do sad uradjeno...ali mozda bolje da se vise ulaze u akumulacije i osnezavanje ovih novih par ozbiljnijih staza kojima je to potrebno, a ne da se centar pretvora u jednu veliku livadu....
Ne vidim razlog za drvlje i kamenje povodom ovog teksta, u pravu je i autor teksta pošto verujem da je dugo pisao i prikupljao podatke a u pravu su i ljudi koji kritikuju napisano pošto je očigledno da dobro poznaju materiju. Skijam na Kopaoniku 30 godina, isključivo skijam i isključivo dolazim samo dok može da se skija. Moj komentar se odnosi samo na deo oko žičara i staza i ne mogu da komentarišem ništa drugo i udaljenije od toga. Verujem da 80 % skijaša vidi isto što i ja: šuma se suši i nestaje, šuma je bolesna! Kakvo je stanje na 5 ili 10 km od centra kopaonika ne znam, da li se na 5 ili 10 km nešto pošumilo ili ne takođe ne znam. Da bi se napravile nove staze mora se krčiti šuma i tu nema kompromisa ali je glupo krčiti šumu zbog neke stazice na Karamanu.
Na kraju puna podrška Stevsu za trud i ažurnost sajta. Kad bi bar većina u ovoj državi radila svoj posao profesionalno, pošteno i sa takvim entuzijazmom kao što ga Stevan vlasnik ovog portala radi, ova bi drzava cvetala...
Poduži spisak bi bio kada bih nabrajao u čemu je ovaj portal bio prvi što se tiče Kopaonika.. Gro ovih kamera pomoću kojih uživo gledamo stanje na skijalištu postavio je Stevan i on ih azurira, a sve je počelo od jedne male Nokijice koju je on postavio 2006 godine i koja je slala slike sa kopaonika na svakih 25 minuta... Nebrojeni kilometri prepešačeni sa punim rancem opreme kao i promrzline po najvećim mrazevima, sve radi pravovremene i istinite informacije... Nikako ne stoje konstatacije da se ovde plasiraju neistine od strane urednika ovog sajta... Svako dobro vam želim.... ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Deko, sve što ste napisali nema nikakve veze sa istinom, osim da ljudi uglavnom ne veruju institucijama, a ja bih rekao da ne veruju nikome, što se i vidi iz vašeg pisanja.
Krenimo redom. Laž broj jedan je da smo bilo šta plagirali i kopirali od drugih. Odgovorno tvrdim da je svaka rečenica naše autorsko delo. Uglavnom nas citiraju bez navođenja i kradu nam fotografije. Ako nam ne verujete, onda nema razloga ni da posećujete naš portal. Čemu taj mazohizam? Sve je na dobrovoljnoj bazi, pa i čitanje ovog portala. Laž broj dva je da naši izvori nisu relevantni. Na osnovu čega to tvrdite? Imate neki dokaz? Da li vam neko brani da izvršite sopstveno istraživanje? To što vam se ne sviđaju rezultati to je već druga stvar. Laž broj tri je da neko nekog ne poštuje. Imate skroz iskrivljenu sliku demokratije. Dovoljno je biti antiprotivan. “Dođete kod nas u kuću i etiketirate nas bez i jednog jedinog argumenta i još tražite pravdu za posetioce”. I na kraju, ni sam ne znam zašto puštamo ovakve komentare, za koje znam da su potpuna neistina, kojima dovodimo u zabludu druge posetioce portala. Pišemo članak par dana, jurimo izvore na više strana, pešačimo da vidimo zasađene “mladice” i onda neko dođe i bez pardona kaže kopirali ste sve i plagirali ste sve i mi mu pustimo komentar. To je naš mazohizam. Ali ajde neka bude da je i to demokratija ![]() InfoKop je mesto gde covek napravi "analizu" na osnovu 3-4 clanka, a da pri tome ne poznaje materiju niti dovodi u sumnju izvore podataka. Pri tome lagano krenu udarci u stilu "nisi ti inzenjer", "ko ti date diplomu"... Neophodno je vece postovanje gostiju ovog sajta, ovako stil je "ravno kopaonicki" i krofni od 300 dinara. Da li iko u Srbiji veruje "zvanicnim podacima"? To sto je neko provukao kroz papire neke sadnice, srpski znaci da barem cetvrtina nije ni zasadjena. Kao neko ko cetvrt veka dolazi na planinu, mogu da primetim osiromasenje borovnica i najezdu insekata koja je posledica navodnjavanja aka "vestackog osnezavanja". O mhe-ima u "prvom stepenu zastite" izlisno je govoriti.
Vecina? Je ste sigurni da ste većina? Pa slazem se , da se demokratskim putem rešavaju sva goruća pitanja... Referendum je majka demokratije... pa izvolte da se prebrojimo.. samo neznam koste Vi a kosmo Mi? Ja se zalazem za neku zlatnu sredinu(kompromis)... tako da...
|
17.02.2025. 07:50 | Temperatura Sunčana dol. |
Temperatura tačke rose |
vetar | vlažnost | sneg |
![]() |
-7,5°C | -9,5°C | ![]() |
85% | 40cm |
Oblačno | sub.osećaj -11°C |
temp. Pančić -6.7°C |
5,2 m/s (E) |
pritisak 822,6 hPa | staze 10-45 cm |
17.02.![]() -8 / -4 Sneg | 18.02.![]() -10 / -7 Sneg | 19.02.![]() -13 / -8 Sunčano | 20.02.![]() -12 / -8 Sunčano | 21.02.![]() -10 / -3 Sunčano | 22.02.![]() -7 / -3 Sunčano | 23.02.![]() -6 / 2 Sunčano |
INSTALACIJE | SKI STAZE | SKI PUTEVI | UKUPNO KM |
0/24 | 33/49 | 23/30 | 40.6/58.5 |
(0%) | (67.3%) | (76.7%) | (69.4%) |
Sunčana dolina Malo jezero Krst Pančićev vrh Treska Duboka 1 Karaman greben Mali karaman Mali karaman A Marine vode A Marine vode | Karaman Jaram Gobelja relej Gobelja Kneževske bare Gondola Brzeće Gvozdac Duboka 2 Krčmar Mašinac Vučak 2 | Traka Jaram Traka Ski vrtić Dečji park Noćna M.jezero Noćna KGB Noćna Pančić Detaljnije >>> Statistika >>> Ski mapa >>> |
И слажем се са једним коментаром - поредити дрво старо 50 година и високо 10-20 метара са тек израслом седницом нема смисла. Да ли су можда помишљали да набаве ону машину за пресађивање дрвећа? Град Београд ју је набавио после оптужби да секу превише по граду