Da li prosecanje novih staza ugrožava prirodu na Kopaoniku? (osveženo slikama pošumljavanja) |
11.09.2020 | 13:59 -> 17.10.2022 | 01:59 | |||||||||||||||||||||||||||
Do 2005. godine, izgradnja skijališta Kopaonik bila je zasnovana na jedinstvenom planu, te su kapaciteti žičara i staza bili su uglavnom usklađeni. Od 2005. godine kada se otpočelo sa instaliranjem žičara nove generacije, zbog veće brzine i kapaciteta novih žičara poremećen je i balans kapaciteta staza i žičara, odnosno kapacitet staza je sve više zaostajao za kapacitetom žičara. Zato su poslednjih godina proširenje postojećih i izgradnja novih ski staza uz postojeće žičare postali prioriteti skijališta Kopaonik.
Međutim, izgradnjom novih staza javila se opravdana bojazan koliko će krčenje dela šume ugroziti prirodu na Kopaoniku. Da bismo dobili odgovor na ovo kompleksno pitanje, pokušali smo da uzmemo u obzir sve relevantne činjenice potkrepljene egzaktnim podacima.
Turizam sa jedne strane, i očuvanje prirode sa druge strane, traže simbiozu, ali i odricanje i žrtvu na obe strane. Da bi se turizam razvijao i opstao, ali i ublažile njegove štetne posledice, neophodno je naći održivi balans između čovekovog uticaja i očuvanja životne sredine.
Kopaonik je planina koja je vrlo bogata šumom koja prekriva površinu od 7.461,57 hektara, odnosno skoro 75 km2. Iz tog razloga Nacionalni park Kopaonik redovnim godišnjim planom ne predviđa pošumljavanje nego popunjavanje šume. To znači da se ne sprovodi pošumljavanje na velikim površinama, već se pošumljavaju površine na kojima se izgubila šuma iz nekog razloga (sušenje izazvano bolestima, napadima insekata, klimatskim promenama i sl.) kao i površine bez šume u II i III stepenu zaštite.
Za poslednjih 25 godina (od 1994. godine) površina pod šumom se na Kopaoniku povećala za 4%. Jedan od glavnih razloga povećanja šume je pozitivan uticaj čoveka na prirodu redovnim pošumljavanjem, dok je drugi manji razlog nestanak stočarstva na padinama Kopaonika, te se šuma nesmetano širi prirodnim putem. Za isti vremenski period, na Kopaoniku je izgrađeno ukupno 22 nove staze (1a, 1b, 1c, 3, 3a, 4e, 5, 6b, 6c, 7b, 7c, 9a, 12a, 13a, 13b, 13c, 13d, 13e, 19a, 19b, 20, 21a), prosečeno je nekoliko novih ski puteva, a više staza i "prečica“ je prošireno.
Mnogi vrhovi i padine se ne nalaze pod šumom, već su goli hiljadama godina unazad. Na tim lokacijama je došlo do formiranja retkih biljnih i životinjskih vrsta. Cilj Nacionalnog parka je da štiti sve ugrožene i retke vrste koje je ga naseljavaju. Iz tog razloga nije cilj da se pošumi cela površina planine, jer bi se na taj način ugrozile mnoge retke vrste uništavanjem njihovog prvobitnog staništa.
Radi ublažavanja štetnih posledica nakon izvršenih radova na projektovanju, izgradnji i uređenju ski staza na području Nacionalnog parka Kopaonik, utvrđuju se mere kompenzacije koje propisuje Ministarstvo zaštite životne sredine javnom preduzeću "Skijališta Srbije“ i to: uspostavljanje novih lokaliteta smrčevih i jelovih šuma u okviru svih gazdinskih jedinica, na prostorima II i III stepena i na ogoljenim površinama koje se ne koriste u okviru ski centra/skijališta. Takođe, predviđeno je i pošumljavanje između postojećih staza, što će imati dvostruki efekat. Omogućiće duže zadržavanje snega, uz obnovu šumskog porkivača.
Tako je u toku 2019. godine merom kompenzacije od strane JP "Skijališta Srbije“ pošumljeno 3 ha sa 6.000 sadnica smrče, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje 5 ha sa 10.000 sadnica smrče. Mere kompenzacije odnose se na svaku novoizgrađenu ski stazu ili ski lift. Na primer, za izgrađenu ski stazu uz žičaru "Gvozdac“ propisana mera kompenzacije koja se odnosi uspostavljanje novih smrčevih i jelovih šuma u gazdinskim jedinicama "Gobeljska reka“, "Barska reka" i "Samokovska reka“, na površini od 23,5 ha, a sama mera treba da se sprovede u periodu od tri do pet godina. Da bismo se uverili da se vrši pošumljavanje, obišli smo jednu od gazdinskih jedinica "Samokovska reka“. U ovo doba godine, na prvi pogled, teško je uočiti "mladice“ koje su skrivene niskom rastinjem, međutim zaista je na većoj površini u blizini vodovoda izvršeno pošumljavanje.
U isto vreme tokom 2019. godine Nacionalni park Kopaonik je izvršio redovno pošumljavanje popunjavanjem na 3,9 ha sa 7.820 smrčevih sadnica, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje na 6,9 ha sa 11.970 sadnica smrče i jele.
Ako gledamo samo brojke, prošle i ove godine ukupno je pošumljeno ili će biti pošumljeno 18,8 ha sa 35.790 sadnica. Sa druge strane, prosečeno je šest staza 4e, 6c, 7b, 7c, 20 i 21a sa kojih je uklonjeno 12,3 ha šume (u proračun je uzeta maksimalna vrednost da su staze konstantno široke 40 m). Dakle, u poslednje dve godine, okvirno je 1,5 puta više zasađeno stabala nego što je uklonjeno tokom izgradnje novih staza (brojka je verovatno i veća jer smo u proračun uzeli granične vrednosti). U zbiru, pravilnim pošumljavanjem, prosecanje staza jednostavno nije veliki udar na šumu Kopaonika, posebno ako se uzme u obzir da je deo uklonjene drvne mase sa granice šume, gde su stabla i inače slabijeg kvaliteta.
Pored svega prethodno navedenog, za trasiranje novih staza na Kopaoniku potrebna saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik i Ministarstva građevine. Takođe, na izgrađenim stazama se vrši drenaža, razvlači se humus i vrši se zatravljenje kako ne bi došlo do erozije zemljišta.
Na kraju kada se sve uzme u obzir, da se Kopaonik smatra vrlo šumovitom planinom (75 km2 pod šumom), da se šumski pokrivač u poslednjih 25 godina povećao za 4%, da je u poslednje dve godine uklonjeno 0,15% od ukupne površine pod šumom, a da je zasađeno 0,25%, da se trasiranje radi poštujući sve zakonske regulative, opravdano se čini da postoji dobar balans između razvoja turizma i očuvanja šuma na Kopaoniku i da trenutno nema razloga za brigu da će nove staze ugroziti kopaonički ekosistem. - 17. oktobra 2020. godine na Kopaoniku je posađeno, na desnoj strani nove staze Duboka 2, na površini od 1 ha 2.000 sadnica smrče. Nakon toga 20. oktobra na lokaciji Hajdučka voda, posađeno je još 8.000 sadnica smrče na površini od 4 ha. - 27. septembra 2021. godine je počelo sađenje 5.000 sadnica smrče na lokaciji Kadijevac, a do 24.10.2021. godine posađeno je preostalih 15.000 sadnica uključujući i 780 na lokaciji Karaman greben.
- 1.10.2022. godine JP "Skijališta Srbije" su započela planiranu sadnju 30.000 sadnica smrče u 2022. godini. Ovog vikenda se sadila smrča na potezu ka Jošaničkoj banji na Kadijevcu na površini od 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Raška, kao i zaposleni u Skijalištima Srbije.
- 8.10.2022. sadila se smrča na potezu Babin grob na 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Brus, kao i zaposleni iz NP Kopaonik.
- 15.10.2022. sadila se smrča na potezu prema Markovim stenama na 4 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Leposavić, kao i zaposleni iz Skijalištima Srbije. Pogledajte još:
Komentari (74)
Samo da se razumemo jednu stvar. Stevs je dva puta u životu vozio kvad, a planinu je prepešačio uzduž i popreko nebrojeno puta. Razlozi pešačenja su dvostruki. Prvo zato što volim ovu planinu, a drugi da bi posetiocima preko infoKOPa predstavili što bolje sve lepote Kopaonika. Lično sam protivnik da se uopšte voze kvarovi po planini. Sva sredstva za snimanje bilo da su akcione kamere, klasični aparati ili dronovi, koristil smo da bi na što bolji način prezentovali Kopaonik. To što smatram da prosecanje novih staza nije udar na prirodu apsolutno ne znači da nisam ljubitelj kopaoničke prirode. Čisto da ne generalizujemo stvari i opet etiketiramo.
@BockyBG , a ti si mogao bar da procitas prethodne postove, a ne da zaslepljeno guras svoj interes. Da jesi, video bi da sam takodje prosao, pesaka, svaku stazu (za razliku od Stevsa koji prozuji kvadom ili koristi dron), da sam sumarski inzenjer zaposlen u JP Srbijasume, i da sam kao takav mnogo pozvaniji da govorim o neselektivnoj seci suma i efektu koji to ima na eroziju. Imam i na hiljade slika koje to dokumentuju, ali ovde ih je nemoguce postaviti. Mada je svakom ko je ikada prosao strmijim stazama leti to ocigledno. Nazlost, isto tako sam mnogo pozvaniji da znam koliko su ti drzavni organi kod kojih se "raspitao" i "proverio" zapravo korumiprani i parazitiraju na seci suma, samo da bi mogli nekako da isplate plate i direktori prigrabe sebi ekstra-profit.
Uporno svi vi odbijate da odgovorite kako je moguca neselektivna i sistematska seca sume u NACINALNOM PARKU , i to u po 2-3 trake godisnje, dimenzija oko 800x40m. To se ne radi tako ni u obicnim sumskim gazdinstivima, vec se pazljivo doznacavaju pojedinacna stabla za secu, nikada prakticno cela suma! Odbijate da odgovorite i dokle tako, dok svi vrhovi ne budu sasvim goli i erodirani? Koliko godina jos po 2-3 staze godisnje bi vas ucinilo zadovoljnim? I za kraj, razumem i vas interes, ili profit ako radite pri SS ili NP, ili sebicno adrenalinsko zadvoljstvo ako ste samo skijasi, a ne i ljubitelji prirode. I nemam nista protiv, ali hajde da se ne lazemo i da onda skinemo naziv NACINALNI PARK sa kopaonika, pa da ga unistimo kao i Zlatibor. Verujte mi da cemo tako za manje od 50god dobiti planinu u kojoj niko nece moci da uziva, ni skijasi, ni ljubitelji prirode, a ni profiteri. @John, zasto mora, zato sto si ti tako rekao?
![]() ![]() Apsolutna podrška Stevsu... Hejtera bilo i biće... sve nam je jasno..Da sad hvalim SS neću, al da rade solidan posao, rade... Naravno smetaju mi nove zgradurine u centru, ali to mora da bude u minaimalnom procentu.. Što se tice ovih dusebriznika za šume, sta reci a da ih ne uvredim?! RAZVOJ KOAPONIKA MORA IĆI KAO KOMPROMIS OČUVANJA PRIRODE I RAZVOJA TURIZMA!! Sve ostalo je priča za ispred prodavnice sa ortacima!!!
Podrška za Stevsa.
Čovek se potrudio, pitao, proverio, pogledao, napisao, prošetao... Ali džaba ![]() Uvek ima neko ko ništa od toga nije uradio, al bi voleo da o tome priča kao da jeste. I sad je najbitnije da li se tom nekom sviđa šta je rečeno u tekstu a ne da li je to istina ili nije. Ako mu se ne sviđa, onda sigurno nije istina, jel tako? To je danas moji drugari odraz vrhunskog kritičkog razmišljanja u Srbiji... Jer zaboga nemoguće je da nije nestalo pola raspoložive šume na Kopu prosecanjem staza, zar ne? ![]() Svakako mali primer, ali može da se primeni na ukupno stanje u našem društvu. Lepa nam zemlja al smo mnogo plitki kao nacija, dugo će trebati da se to promeni. If ever, nema tu garancija nikakvih ![]() Stevs respect od mene, ako ni od koga drugog. Dobar tekst. I inače vidim da se trudiš da objektivno pišeš o stvarima koje su uglavnom pod kontrolom lokalnih samouprava, raznoraznih javnih i komunalnih preduzeća. Ja evo biram da verujem svemu što si napisao, mislim da si čovek zdravih motiva i da je super što radiš to što radiš. Ako već biraš da se baviš sličnim temama... Ja bih voleo tekst na temu da li postoji neki strateški plan do kada i gde se planira gradnja objekata i u kom pojasu, da malo saznamo gde su te granice i koliko smo im blizu... Ne treba ići dalje od Zlatibora (pomenuto Bansko je isto sjajan primer - jednom bio i nikada više) da se shvati da bi uskoro mogao da nikne velegrad sa soliterima na našoj najlepšoj planini, sa sve vašarom ako zatreba. Od nekadašnje radosti kada se pogleda sa vrha Kopa na drvene krovove pokrivene snegom ka centru do tuge sa pogledom na panoramu sličnoj novobeogradskim blokovima izgleda nismo daleko... Mene a možda i još poneke ljude koji nismo u materiji zanima ko to odobrava, kontroliše, koliko javno, na koji način se time upravlja i ko odgovara za rezultate. Svakako, ovo je pitanje je smešno, kao, recimo da li duvan šteti ili ne?
Planinar je potpuno u pravu, vidimo da se samo profit pita. Kakav Nacionalni Park, pa vidite NP bilo gde u svetu kako se odnose prema Nacionalnnom ili Parku Prirode..Da je i N od Nacionalnog Parka, ne bi se ovoliko seklo, devastiralo, gradilo...od MHE , preko hotelčina, do staza...Neki procesi su nepovratni. A mi smo tu tačku već prošli, nema povratka... Aco Čačak je isto u pravu, pored uništavanja šume, uništismo i vodotokove, a ovaj broj turista, auta, kuća uništi i vazduh. Još ga ne vidimo (mislim vazduh) ali... @Stevs, demokratija treba da bude normalno stanje, a ne da se ponosite time
![]() ![]() Iskljucujem se i ja, mislim da smo rekli dovoljno cinjenica i stavova, pa neka ljubitelji Kopaonika razmisljaju i sude. @Stevs, strucniji sam od tebe za datu oblast buduci da sam inzenjer sumarstva
![]() ![]() Ocigledno se ovde radi o sprezi profiterstva i politike, tako da skrivanje iza "Zavod za zaštitu prirode, šumarski republički inspektor, Nacionalni park i Ministarstvo građevine" ne vodi nikuda jer znamo koliko je duboko korupcija uvucena u sve pore naseg drustva i organizacija. I da, pitam tebe za za tvoj stav o granici secenja po sto je ovaj clanak tvoj stav zapravo, koji ogorceno branite ovde po komentarima. Da cujemo, koliko jos godina po 2-3 staze godisenje? Koliko ce proci dok tim tempom sve preko 1500m bude potpuno golo i erodirano? I molim te da se ne vadis na drvnu masu Ravnog Kopaonika posto se ona ne dira samo jer nje atraktivna za staze, inace bi i ona bila unistena. Uostalom, pusti ljude da glasaju na komentare pa da demokratski odlucimo da li ste upravu, jako je nefer sto uopste vi i dajete pluseve za sopstvene komentare, minuse na tudje. @planinar:
Problem je (a to je generalno problem celog našeg društva), što neko ko nije stručan za datu oblast, dajte sebi za pravo, da donosi proizvoljne zaključke bez ikakvih relevantnih činjenica. Mogu da razumem vašu ljubav prema prirodi ali ako ćemo da raspravljamo o nekom problemu, ne možemo prozivoljno da pričamo. Dajte mi argumente zasnovane na činjenicama koje nisu tipa "video sam svojim očima" ili "to svi vide". Ne znam kako bih to plastičnije objasnio. Sve što sam napisao, napisao sam isključivo na osnovu relevantnih i lako proverljivih činjenica. To što se vama to ne sviđa, to je već druga stvar. Zašto mene pitate koja je granica za izgradnju novih staza? Ja o tome mogu samo da imam stav i ništa više. O tome će odlučiti Zavod za zaštitu prirode, šumarski republički inspektor, Nacionalni park i Ministarstvo građevine, a na osnovu master plana Kopaonika i prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik. U odsustvu argumenata, najlakše je upotrebiti etiketiranje. Zato se isključujem iz dalje rasprave. @Stevs , a u kom stepenu zasite je, da li uopste spada u Nacionalni Park Kopaonik (retoricko pitanje posto DA, spada)? Poenta price je da se u Nac parku sistematski unistava suma, i to u traci od 800x40, i tako po 2-3 staze godisnje, sto je ogromna kolicina sume i izaziva eroziju, unistavajuci planinu. To vide svi koje imalo zanima Kopaonik, osim vas kojima materijalni interes nalaze da se pravite naivni i ublazujete posledice. Zasto siriti vise skijaliste, zar 22 staze na tako maloj povrsini nije dovoljno? Kada cete biti zadovoljni uopste? Imate neki neodrziv model raste koji unistava planinu. To nije dobro ni po ljubitelje planine, prirode, a ni po skijase jer ce za max 50god ostati erodirana kamena povrsina sa mnogo manje snega nego sada, nece ni biti moguce skijanje. Ali vi ste zaslepljeni kratkorocnim ciljem rasta profita (ne zanima vas buducnost) i barem to lepo priznajte. Ili recite koja je granica, poslo koliko jos staza mislite da nema mesta za nove na Kopaoniku, kada ce vam biti dovoljno?
Očigledno je da stanje na mapi ne odgovara stanju na terenu.Od Pajinog presla krenete ka Nebeskim stolicanma i nailazite na tablu sa oznakom Nacionalni park. ...Suvo rudište ...prvi stepen.....neposredno posle toga levo i desno sve je iskrčeno ,samo zemlja i gvozdeni stubovi.U razgovoru sa prisutnim biolozima jasno je da rezervati prirode ne mogu opstati jer je eko sistem povezan i sečom narušen.Nije logično proglasiti Nacionalnim parkom planinu gde se masovno grade vikendice,hoteli ,a u planu je sto kilometara ski staza Kad bi se ukinuo status Nacionalnog parka sve bi bilo regularno.Ima još netaknutih planina koje mogu biti Nacionalni parkovi,gde se može razvijati drugi tip turizma,sa obeleženim pešačkim stazama,obilaskom rezervata,uklopljenom gradnjom.Kopaonik se opredelio za bogatu klijentelu koja odseda u spa centrima,skija i vozi kvadove. I to nije sporno.
@Pešak:
Staza 6c nije u prvoj zoni zaštite Nacionalnog parka. Vaše tvrdnje su proizvoljne i neistinite. Imate zvaničnu mapu pa ponovo pogledajte. Prva zona je pojas oivičen žičarama Duboka 1 i Krčmar i vrhom Pančić. Skijaši to područje popularno zovu Stara Duboka. Zvanično je taj deo obeležen brojem 13 i naziva se Suvo rudište (što ste vi i pročitali na tabli). Sve to stoji na mapi. Postoji 13 lokacija sa režimom prvog stepena zaštite: 1. Barska reka 2. Kozije stene 3. Jankove bare 4. Samokovska reka 5. Vučak 6. Mrkonja 7. Gobelja 8. Bela stena 9. Metođe 10. Jelak 11. Duboka 12. Jelovarnik 13. Suvo rudište Ni na jednoj navedenoj lokaciji ne postoji ni jedna staza (tamno zelena šrafura na mapi). To što neke staze ili vrhovi nose isto ime kao lokacije sa prvim stepenom zaštite ne znači da se lokacije poklapaju. Što se tiče drugog režima zaštite. Jedino gde se skija je sam vrh Suvo rudište i deo ski puta Jaram - Gvozdac. Prosto me terate da postavim kao link tablu koju je postavio Nacionalni park Kopaonik na kojoj piše Suvo rudište,rezervat prirode,prvi stepen zaštite kao i video zapise sa područja tzv ravnog Kopaonika gde se jasno vidi da je četinarska šuma potpuno suva ,što se ne vidi sa puta ni iz vazduha jer verovatno uzročnik deluje tamo gde nema sunca ali laik sam za to. No kao što rekoh slobodno posecite sve.U školi smo jasno učili što je nacionalni park. U njemu ne možete da posečete šumu na jednom ,pa da zasadite na drugom mestu. No naš narod pa dsmim tim ni vlast ne voli prirodu već ski staze i hotele.Mi koji volimo prirodu smo u takvoj manjini da možemo samo da se slikamo za uspomenu i dugo sećanje.Toliko od mene.
Šuma u delu ravnom delu Kopaonika je potpuno osušena,zelena je samo pored puteva,čim zađete unutra dva metra to je doslovno horor.U rezervatu prirode prvog reda ka Nebeskim stolicama gradi se ski staza i krči šuma.Podno Kukavice pregrađena je pešačka staza,puštena struja kroz ogradu Nadležni neka zvanično ukinu status Nacionalnog parka i onda neka slobodno poseku ceo Kopaonik i izgrade šta god požele tamo. Ali ne, oni će i dalje tvrditi da brinu o svakom drvetu i životinji, a krive će biti kisele kiše,bombardovanje ,globalno zagrevanje.
@Aco Čačak, ispravna konstatacija za površine pod šumama. Ali je ćinjenica kako god da se posmatra na stvar da šume ima više nego ikad na Kopaoniku. Može da vam se ćini, prićinjava ili priviđa alii je istina da šume ima više. Sve ostalo je nagađanje i nećiji lićni utisak i osečanje. Nove staze se moraju praviti ako se želi proširivati skijalište. Tako se radi svuda u svetu. Šumu treba ćuvati i ne ponašati se samovoljno već u skladu sa zakonskom regulativom. Što mora da se poseće neka se poseće a siguran sam da se na Kopaoniku nikada nije seklo ništa što ne mora da bude isećeno. Ako nečemo da širimo skijalište onda da se donese uredba da nema daljeg širenja i građenja i da završimo priću. Njaveći problem Kopaonika i prirode na Kopaoniku su otpadne vode tj njihovo prećiščavanje i smeće koje neodgovorni posetioci bacaju svuda po prirodi. Zato je dobra ideja za temu...uređaji za prećiščavanje otpadnih voda...ajde da vidimo svi zajedno da li postoji uređaij za prćiščavanje na Koaponiku, ili Vikend Naselju ili u Brzeću...gde idu sve te otpadne vode.?? Zagađuje li to prirodu trajno ili ne? Šta se radi po ovom pitanju?...itd.
Povećanje površina pod šumom na Kopaoniku van zone skijališta je uslovljeno manjim delom pošumljavanjem a većim delom zapuštanjem nekadašnjih livada i proplanaka na kojima se čuvala stoka a na koje se polako proširuju postojeće šume.
Ja bih pre svega stavio akcenat na prečišćavanje otpadnih voda iz raznoraznih kanalizacija i na pametno upravljanje otpadom. Edukovati ljude svim mogućim sredstvima od obaveštenja pa do kažnjavanja ako je to neophodno, jer je alternativa tome urušavanje svega lepog čime Kopaonik još uvek obiluje... Veliki pozdrav. ![]() Na Kopaoniku leti provodim po deset dana, od 2004.god. Onaj Kopaonik i ovaj sad se ne mogu porediti, ovo danas je užas od "planine" . Planinar je skroz u pravu, a Vi Stevs ste baš pristrasni, kao da radite u i za NP ili Skijališta. Postoje slike kako je bilo nekada a kako sada. Svake godine se uništava priroda( ove godine uništene borovnice kod Vučje staze, prošle ili 2018 kod Pajinog presla...). Lično, nigde nisam videla da su posadili ijedno drvo, sem u priči. I meni su iz NP rekli da bi trebalo(a ne i da jesu) da Skijališta, zauzvrat, pošume neki deo, ali... Možda oni jesu posadili neko drvo, negde, ali koja je poenta uništiti NP ( mislim na deo Kopaonika kome se može šetati i uživati u prirodi). Onoliki hoteli u centru i " kućice" Skijališta nisu baš potrebni.
@Stevs, zelim da verujem da si zaista dobronameran i da pokusavas da nadjes najbolji kompromis izmedju turizma, skijalista i ocuvanja planine. U to ime, molim te da razmislis jos malo. Obidji vecinu staza i videces koliko su erodirane, pogotovo nove na kojima jos nema trave, a najstrmijima ni ona ne pomaze. Videces da su stvoreni sasvim novi kanali-vododerine, i da su oni za drenazu veoma produbljeni i uvecani.
Uporno tvrdis da je skijaliste mali deo kopaonika ali to stvarno nije tacno, molim te da instaliras pokrenes Google Earth i vidis koliko su vrhovi ogoljeni stazama (dodaj i 6 novih staza koje se jos ne vide na satelitskim snimcima), i razmisli kuda to vodi ako se svake godine dodaje po 1-2-3 nove. Slazem se da Ravni Kopaonik ima dosta sume (mada je i ona veoma prosarana secom i susenjem, varljiv ti je pogled iz drona ako bas ne prodjes kroz svaki deo), ali vrhovi su ti koji su najatraktivniji. Dok si tu, pogledaj da linija vegetacija na Kopu stvarno ide i preko 1950m, a na 1800 ima vec kvalitetne sume. I za kraj, molim te da razmislis, ako se nastavi tempom od 2-3 nove staze/stazice svake godine, za nekih 10ak ce svi vrhovi (Pancic, Karaman, Vucak, Gobelja) biti skoro sasvim goli, a za 50ak, najdalje 100 unisteni erozijom tako da ce skijanje biti tesko moguce. Znam da svi zivimo po principu da je samo danas bitno, ali ne smemo biti tako povrsni zarad malo profita i povrsnog zadovoljstva. Kopaonik treba da postoji ne samo za 100 godina vec zauvek. |
25.03.2025. 16:30 | Temperatura Sunčana dol. |
Temperatura tačke rose |
vetar | vlažnost | sneg |
![]() |
5,6°C | 1,4°C | ![]() |
74% | 0cm |
Oblačno | sub.osećaj 3°C |
temp. Pančić 5°C |
6,9 m/s (SSW) |
pritisak 829 hPa | staze 10-30 cm |
25.03.![]() 2 / 10 Malo oblačno | 26.03.![]() 3 / 5 Jaka kiša | 27.03.![]() 3 / 7 Promenljivo oblačno sa kišom | 28.03.![]() 2 / 5 Promenljivo oblačno sa kišom | 29.03.![]() 0 / 4 Susnežica | 30.03.![]() 0 / 3 Susnežica | 31.03.![]() -2 / 3 Promenljivo oblačno sa snegom |
INSTALACIJE | SKI STAZE | SKI PUTEVI | UKUPNO KM |
0/24 | 10/49 | 6/30 | 11.8/58.5 |
(0%) | (20.4%) | (20%) | (20.2%) |
Sunčana dolina Malo jezero Krst Pančićev vrh Treska Duboka 1 Karaman greben Mali karaman Mali karaman A Marine vode Marine vode A | Karaman Jaram Gobelja relej Gobelja Kneževske bare Gondola Brzeće Gvozdac Duboka 2 Krčmar Mašinac Vučak 2 | Traka Jaram Traka Ski vrtić Dečji park Noćna M.jezero Noćna KGB Noćna Pančić Detaljnije >>> Statistika >>> Ski mapa >>> |