Kako skijaši i ljubitelji zimskih sportova ne bi zavisili od toga da li će biti prirodnog snega, Skijališta Srbije su tokom prethodnih 15 godina pokrila veći deo ski centara Kopaonik sistemima za veštačko osnežavanje. Tokom loših sezona, sličnih prethodnoj, veštački sneg postaje ključan, a topovi postaju glavna nada za rad ski centra. Međutim, dosadašnji sistem nije radio jednovremeno na čitavoj površini skijališta, već se osnežavanje vršilo po deonicama. Kolika će se površina skijališta veštački osnežiti zavisilo je od veličine pumpnih postrojenja i kapaciteta vodenih akumulacija.

Kao i svake godine, odmah nakon završetka zimske sezone, građevinski radovi se intenziviraju. Grade se potpuno novi objekti, nastavlja se sa gradnjom starih ali se i renoviraju i proširuju postojeći objekti.

Ono što svake godine sve više i više zabrinjava je da širenje skijališta odavno ne može da prati hiper izgradnju, koja je uzela maha poslednjih godina. Sva je prilika da se u narednim sezonama, ako ne bude još kapitalnih ulaganja u skijalište, mogu očekivati sve veće i veće gužve na ski stazama, a samim tim i neminovan pad cena izdavanja i cena nekretnina zbog prezasićenja tržišta i nezadovoljstva kapacitetom skijališta. Sličan scenario desio se u bugarskom skijalištu Bansko.

Gondola Brzeće - Mali karaman svečano je puštena u pogon 12.2.2021. godine, čime je Brzeće nakon dugo godina konačno povezano modernom žičarom sa centrom Kopaonika. Sledeće godine, pripadajuće staze Bela reka 1 i 2 su veštački osnežene, a sistem je prvi put aktiviran 27.1.2023. godine. Iste godine, završeno je asfaltiranje kompletnog parkinga i izgradnja kružnog pristupnog puta prema gondoli.

Kako bi se nastavila investiciona ulaganja u ski centar Kopaonik, na zahtev JP "Skijališta Srbije“, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije izradio je Nacrt izmena i dopuna Prostornog plana za Nacionalni park Kopaonik iz 2016. godine. Nacrt se do 17. februara 2023. godine nalazio na javnom uvidu u opštinama Raška, Brus i Leposavić. Nakon uvida podnetih pisanih i usmenih primedbi, očekuje se i njegovo konačno usvajanje. 

Izmene i dopune Prostornog plana donose se za period do 2032. godine, sa elementima za njegovu implementaciju u tom periodu. U pripremi i izradi Izmena i dopuna Prostornog plana uspostavljena je saradnja sa Javnim preduzećem "Skijališta Srbije”, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, ministarstvima, stručnim i drugim institucijama i organizacijama, kao i sa preduzećima koji imaju nadležnosti na planskom području. 

U poslednjih nekoliko godina, u ski centru Kopaonik se intenzivno vrši izgradnja novih i proširenje postojećih ski staza. Međutim, ni jedna od novoizgrađenih staza nije posedovala sistem za veštačko osnežavanje. Kako bi se omogućilo kvalitetnije i duže skijanje, JP "Skijališta Srbije“ su predvidela proširenje ovog sistema. Nakon dobijanja svih potrebnih dozvola (saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik i Ministarstva građevine), tokom juna meseca 2022. godine, počelo je proširenje sistema za veštačko osnežavanje.

Specijana mehanizacija u ski centru Kopaonik dobila je još dva tabača snega, čime će se uređivanje staza, i to posebno strmih, podići na još viši nivo. Danas su na Kopaonik pristigla dva nova tabača marke Prinoth - Prinoth Everest i Prinoth Everest sa vitlom. Nakon ove nabavke, Kopaonik će raspolagati sa ukupno 14 tabača za sneg.

I ove godine, odmah nakon završetka zimske sezone, Kopaonik je postao jedno veliko gradilište. Grade se potpuno novi objekti, nastavlja se sa gradnjom starih ali se i renoviraju i proširuju postojeći objekti. Ove građevinske sezone, ako govorimo o izgradnji, po prvi put se nazire nešto manji obim gradnje nego prethodnih godina.

Ono što svake godine sve više i više zabrinjava je da širenje skijališta odavno ne može da prati hiper izgradnju, koja je uzela maha poslednjih godina. Sva je prilika da se u narednim sezonama, ako ne bude još kapitalnih ulaganja u skijalište, mogu očekivati sve veće i veće gužve na ski stazama, a samim tim i neminovan pad cena izdavanja i cena nekretnina zbog prezasićenja tržišta i nezadovoljstva kapacitetom skijališta. Sličan scenario desio se u bugarskom skijalištu Bansko.

• Želite da kupite nekretninu na Kopaoniku? Pogledajte ponudu >>>

JP "Skijališta Srbije“, radi pružanja što kvalitetnije usluge skijašima u ski centru Kopaonik, planiraju proširenje i nivelaciju postojećih ski staza i izgradnju novog snowboard parka.

Kako bi se povećao komfor korisnika i rasteretile postojeće staze, a samim tim poboljšala funkcionalnost i bezbednost u skijalištu, planira se nivelacija ski staze Pančić 4D i formiranje vezne staze od izlazne stanice žičare Krst do trase gasovoda ka stazi Treska. Zatim, planira se izgradnja snowboard parka na lokaciji između žičare Krst i ski staze Malo jezero, proširenje sistema veštačkog osnežavanja za potrebe osnežavanja parka i izgradnja rasvete staze u novom snowboard parku. Takođe, ukloniće se nefunkcionalne snowboard rampe na ski stazi Pančić, koju će ubuduće koristiti skijaši.

U cilju stvaranja preduslova za dalji razvoj ski centra Кopaonik, JP "Skijališta Srbije“ pristupaju razradi tehničke dokumentacije za nove instalacije za vertikalni transport skijaša.

Planirana je razrada projekata za novu instalaciju sa pratećim sadržajima na lokaciji od Vojnog doma do vrha Mali karaman, kao i izgradnju gondole na trasi nekadašnje dvosedešnice Centar.

Kao i svake godine, odmah nakon završetka ski sezone na Kopaoniku, planina postaje jedno veliko gradilište. Grade se potpuno novi objekti, nastavlja se sa gradnjom starih ali se i renoviraju i proširuju postojeći objekti. Ove građevinske sezone, ako govorimo o izgradnji, trenutno postoje radovi na oko 40 novih objekata.

Ono što svake godine sve više i više zabrinjava je da širenje skijališta odavno ne može da prati hiper izgradnju, koja je uzela maha poslednjih godina. Sva je prilika da se u narednim sezonama, ako ne bude još kapitalnih ulaganja u skijalište, mogu očekivati sve veće i veće gužve na ski stazama, a samim tim i neminovan pad cena izdavanja i cena nekretnina zbog prezasićenja tržišta i nezadovoljstva kapacitetom skijališta. Sličan scenario desio se u bugarskom skijalištu Bansko.