Da li prosecanje novih staza ugrožava prirodu na Kopaoniku? (osveženo slikama pošumljavanja) |
11.09.2020 | 13:59 -> 17.10.2022 | 01:59 | |||||||||||||||||||||||||||
Do 2005. godine, izgradnja skijališta Kopaonik bila je zasnovana na jedinstvenom planu, te su kapaciteti žičara i staza bili su uglavnom usklađeni. Od 2005. godine kada se otpočelo sa instaliranjem žičara nove generacije, zbog veće brzine i kapaciteta novih žičara poremećen je i balans kapaciteta staza i žičara, odnosno kapacitet staza je sve više zaostajao za kapacitetom žičara. Zato su poslednjih godina proširenje postojećih i izgradnja novih ski staza uz postojeće žičare postali prioriteti skijališta Kopaonik.
Međutim, izgradnjom novih staza javila se opravdana bojazan koliko će krčenje dela šume ugroziti prirodu na Kopaoniku. Da bismo dobili odgovor na ovo kompleksno pitanje, pokušali smo da uzmemo u obzir sve relevantne činjenice potkrepljene egzaktnim podacima.
Turizam sa jedne strane, i očuvanje prirode sa druge strane, traže simbiozu, ali i odricanje i žrtvu na obe strane. Da bi se turizam razvijao i opstao, ali i ublažile njegove štetne posledice, neophodno je naći održivi balans između čovekovog uticaja i očuvanja životne sredine.
Kopaonik je planina koja je vrlo bogata šumom koja prekriva površinu od 7.461,57 hektara, odnosno skoro 75 km2. Iz tog razloga Nacionalni park Kopaonik redovnim godišnjim planom ne predviđa pošumljavanje nego popunjavanje šume. To znači da se ne sprovodi pošumljavanje na velikim površinama, već se pošumljavaju površine na kojima se izgubila šuma iz nekog razloga (sušenje izazvano bolestima, napadima insekata, klimatskim promenama i sl.) kao i površine bez šume u II i III stepenu zaštite.
Za poslednjih 25 godina (od 1994. godine) površina pod šumom se na Kopaoniku povećala za 4%. Jedan od glavnih razloga povećanja šume je pozitivan uticaj čoveka na prirodu redovnim pošumljavanjem, dok je drugi manji razlog nestanak stočarstva na padinama Kopaonika, te se šuma nesmetano širi prirodnim putem. Za isti vremenski period, na Kopaoniku je izgrađeno ukupno 22 nove staze (1a, 1b, 1c, 3, 3a, 4e, 5, 6b, 6c, 7b, 7c, 9a, 12a, 13a, 13b, 13c, 13d, 13e, 19a, 19b, 20, 21a), prosečeno je nekoliko novih ski puteva, a više staza i "prečica“ je prošireno.
Mnogi vrhovi i padine se ne nalaze pod šumom, već su goli hiljadama godina unazad. Na tim lokacijama je došlo do formiranja retkih biljnih i životinjskih vrsta. Cilj Nacionalnog parka je da štiti sve ugrožene i retke vrste koje je ga naseljavaju. Iz tog razloga nije cilj da se pošumi cela površina planine, jer bi se na taj način ugrozile mnoge retke vrste uništavanjem njihovog prvobitnog staništa.
Radi ublažavanja štetnih posledica nakon izvršenih radova na projektovanju, izgradnji i uređenju ski staza na području Nacionalnog parka Kopaonik, utvrđuju se mere kompenzacije koje propisuje Ministarstvo zaštite životne sredine javnom preduzeću "Skijališta Srbije“ i to: uspostavljanje novih lokaliteta smrčevih i jelovih šuma u okviru svih gazdinskih jedinica, na prostorima II i III stepena i na ogoljenim površinama koje se ne koriste u okviru ski centra/skijališta. Takođe, predviđeno je i pošumljavanje između postojećih staza, što će imati dvostruki efekat. Omogućiće duže zadržavanje snega, uz obnovu šumskog porkivača.
Tako je u toku 2019. godine merom kompenzacije od strane JP "Skijališta Srbije“ pošumljeno 3 ha sa 6.000 sadnica smrče, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje 5 ha sa 10.000 sadnica smrče. Mere kompenzacije odnose se na svaku novoizgrađenu ski stazu ili ski lift. Na primer, za izgrađenu ski stazu uz žičaru "Gvozdac“ propisana mera kompenzacije koja se odnosi uspostavljanje novih smrčevih i jelovih šuma u gazdinskim jedinicama "Gobeljska reka“, "Barska reka" i "Samokovska reka“, na površini od 23,5 ha, a sama mera treba da se sprovede u periodu od tri do pet godina. Da bismo se uverili da se vrši pošumljavanje, obišli smo jednu od gazdinskih jedinica "Samokovska reka“. U ovo doba godine, na prvi pogled, teško je uočiti "mladice“ koje su skrivene niskom rastinjem, međutim zaista je na većoj površini u blizini vodovoda izvršeno pošumljavanje.
U isto vreme tokom 2019. godine Nacionalni park Kopaonik je izvršio redovno pošumljavanje popunjavanjem na 3,9 ha sa 7.820 smrčevih sadnica, a za 2020. godinu predviđeno je pošumljavanje na 6,9 ha sa 11.970 sadnica smrče i jele.
Ako gledamo samo brojke, prošle i ove godine ukupno je pošumljeno ili će biti pošumljeno 18,8 ha sa 35.790 sadnica. Sa druge strane, prosečeno je šest staza 4e, 6c, 7b, 7c, 20 i 21a sa kojih je uklonjeno 12,3 ha šume (u proračun je uzeta maksimalna vrednost da su staze konstantno široke 40 m). Dakle, u poslednje dve godine, okvirno je 1,5 puta više zasađeno stabala nego što je uklonjeno tokom izgradnje novih staza (brojka je verovatno i veća jer smo u proračun uzeli granične vrednosti). U zbiru, pravilnim pošumljavanjem, prosecanje staza jednostavno nije veliki udar na šumu Kopaonika, posebno ako se uzme u obzir da je deo uklonjene drvne mase sa granice šume, gde su stabla i inače slabijeg kvaliteta.
Pored svega prethodno navedenog, za trasiranje novih staza na Kopaoniku potrebna saglasnost Zavoda za zaštitu prirode, šumarskog republičkog inspektora, Nacionalnog parka Kopaonik i Ministarstva građevine. Takođe, na izgrađenim stazama se vrši drenaža, razvlači se humus i vrši se zatravljenje kako ne bi došlo do erozije zemljišta.
Na kraju kada se sve uzme u obzir, da se Kopaonik smatra vrlo šumovitom planinom (75 km2 pod šumom), da se šumski pokrivač u poslednjih 25 godina povećao za 4%, da je u poslednje dve godine uklonjeno 0,15% od ukupne površine pod šumom, a da je zasađeno 0,25%, da se trasiranje radi poštujući sve zakonske regulative, opravdano se čini da postoji dobar balans između razvoja turizma i očuvanja šuma na Kopaoniku i da trenutno nema razloga za brigu da će nove staze ugroziti kopaonički ekosistem. - 17. oktobra 2020. godine na Kopaoniku je posađeno, na desnoj strani nove staze Duboka 2, na površini od 1 ha 2.000 sadnica smrče. Nakon toga 20. oktobra na lokaciji Hajdučka voda, posađeno je još 8.000 sadnica smrče na površini od 4 ha. - 27. septembra 2021. godine je počelo sađenje 5.000 sadnica smrče na lokaciji Kadijevac, a do 24.10.2021. godine posađeno je preostalih 15.000 sadnica uključujući i 780 na lokaciji Karaman greben.
- 1.10.2022. godine JP "Skijališta Srbije" su započela planiranu sadnju 30.000 sadnica smrče u 2022. godini. Ovog vikenda se sadila smrča na potezu ka Jošaničkoj banji na Kadijevcu na površini od 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Raška, kao i zaposleni u Skijalištima Srbije.
- 8.10.2022. sadila se smrča na potezu Babin grob na 5 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Brus, kao i zaposleni iz NP Kopaonik.
- 15.10.2022. sadila se smrča na potezu prema Markovim stenama na 4 ha, a u akciji su učestvovali đaci iz opštine Leposavić, kao i zaposleni iz Skijalištima Srbije. Pogledajte još:
Komentari (74)
@Stevs, ako vec dobijate podatke od Nacinalnog Parka Kopaonik, da li bi kao kvalitetni novinari mogli da dobijete i informaciju od njih kako je moguce da se u Nacionalnom Parku sistematski sece suma?
![]() Sumarac, ne znam zasto si neiskren, ako si stvarno video sve staze. Posalji mi svoj mail pa cu ti poslati slike kako izgledaju najstrmija mesta na stazama na Pancicu, ili istocnim padinama Karamana i Vucka, pogotovo staze koje vode do Duboke 2, ono vec spada u ekolosku katastrofu. Linija sume na Pancicu bez problema ide i do 1900m (cak i na samom vrhu postoje zasadi cetinara koji nekako uspevaju da rastu, pogotovo na Sucom Rudistu), Ali pre svega govorim o delu ispod 1900m, svakome je lako da otvori Google Erarth recimo i vidi da i ispod te visine , preko 50% pancica jeste golo i dalje se sece(kada Google osvezi mapu novim snimcima, jos se ne vidi ono poseceno prosle godine). Skoro je prokrcena staza 6c, i pored puta je vrlo licemerno okacen papir na kojem pise "Radiliste, seca i izvlacenje drvnih sortimenata". Nikakvih sortimenata tu nema nego je prosto unisten deo sume u duzini od 800m i sirini preko 40m. Ti kao "Sumarac" bi trebalo da znas da se to ne radi ni u obicnim sumskim gazdinstvima srbija suma, a pogotovo ne Nacionalnom Parku. Kako Kopaonik moze da nosi naziv Nacionalni Park (i nnaplacuje ulaz u isti), kada uprava resi da u par dana sistematski unisti toliku povrsinu pod sumom, i to jako blizu vrhu Pancica. I najvise zabrinjava sto tim ambicijama sistematskog unistenja sume za staze izgleda nema kraja. Prosle godine 2-3 staze, ove isto toliko, sledece isto...kada ce to stati? Ako se nastavi tim tempom za 10 godina ce svi vrhovi zaista biti goli i bespovratno unisteni.
Ovaj clanak pre svega pokusava da sakrije istinu iza statistike da je uklonjeno samo 0.15% povrisine sume, i Kopaonik je "jako" sumovit sa 75km2 pod sumama. Istina je malo drugacija i moze je videti svako ko provede neko vreme leti na Kopaoniku i proseta svim stazama. Tih novih 0.15% je uglavnom na jako strmim stranama i blizu vrhu, Pancic sada nema ni 40% pod sumom, a za tako strmu planinu to je jako ozbiljan problem. Vrlo lako je leti videti da erozija unistava staze i da za 20ak godina nece ni moci da se skija niz Pancic, ostace samo kamena litica. Isto vazi i za istocne delove Karamana i Vucka kao i bilo koju strmiju stazu, sve su izrovarene bujicama, skijamo zapravo po dubokim kanalima i kamenju, koje se zahvaljujuci utabanom snegu ne vide. Tako da apelujem na sve zaljubljenike u skijanje da nekada posete Kopaonik i leti i vide koliko je planina izrovarena stazama i razmisle kuda to vodi. Neko ce reci, nema veze, kada erozija unisti te staze, posaditi tu sumu, i onda krciti nove, ali to samo produzava agoniju na jos 20-30 godina. Buducim generacijama necemo ostaviti ovako lep Kopaonik vec erodiranu i unistenu planinu u kojoj niko nece moci da uziva, ni skijasi ni ljubitelji prirode.
Skoro sam zamolio da ne skraćujete i ne skrnavite komentare ostavljajući samo ono što mislite da treba, ili, bolje reći, što smete.
Ili objavite ceo komentar, ili ga - nemojte objavljivati uopšte. Čemu skrnavljenje? Posebno ako nema ničega ružnog u njemu! I nemojte pitati onda javnost odnosno postavljati pitanja. Prirodu i lepotu planine ugrožava, kako neko prethodno reče, legalna i nelegalna gradnja koja je sasvim izmakla bilo kakvoj kontroli.
Kada se ne bi ovoliko gradilo na vrhu - ne bi bilo toliko potrebe za parkinzima, ne bi bilo ovolikog zagađenja, prljavštine, buke, smoga i smrada, izgubljenih sadašnjih a tek i budućih “letnjih” sezona, propali Dano vrganja, koji su ove godine održani bukvalno u senci Viceroy-a i one nakaze na mestu |
25.03.2025. 15:40 | Temperatura Sunčana dol. |
Temperatura tačke rose |
vetar | vlažnost | sneg |
![]() |
6,2°C | 1,4°C | ![]() |
71% | 0cm |
Oblačno | sub.osećaj 4°C |
temp. Pančić 5°C |
6,5 m/s (S) |
pritisak 829,2 hPa | staze 10-30 cm |
25.03.![]() 2 / 10 Malo oblačno | 26.03.![]() 3 / 5 Jaka kiša | 27.03.![]() 3 / 7 Promenljivo oblačno sa kišom | 28.03.![]() 2 / 5 Promenljivo oblačno sa kišom | 29.03.![]() 0 / 4 Susnežica | 30.03.![]() 0 / 3 Susnežica | 31.03.![]() -2 / 3 Promenljivo oblačno sa snegom |
INSTALACIJE | SKI STAZE | SKI PUTEVI | UKUPNO KM |
7/24 | 10/49 | 6/30 | 11.8/58.5 |
(29.2%) | (20.4%) | (20%) | (20.2%) |
Sunčana dolina Malo jezero Krst Pančićev vrh Treska Duboka 1 Karaman greben Mali karaman Mali karaman A Marine vode A Marine vode | Karaman Jaram Gobelja relej Gobelja Kneževske bare Gondola Brzeće Gvozdac Duboka 2 Krčmar Mašinac Vučak 2 | Traka Jaram Traka Ski vrtić Dečji park Noćna M.jezero Noćna KGB Noćna Pančić Detaljnije >>> Statistika >>> Ski mapa >>> |
Tvoj drugi deo komentara je zapravo rekao pravi stav a to je "briga me za planinu i njenu buducnost, ja zelim samo sto vise ski staza i para koje one donose". Zato je lazni moral prisutan samo kod tebe. Da li je Kopaonik "ski centar" ili "nacionalni park", da li si ti sumarac, ili "profiter"? Hajde da se slozimo da je zarad biznisa potrebno unistiti planinu, i skinuti joj naziv "Nacionalni Park", ili barem pomeriti granice parka van staza (ali ko bi naplacivao putarinu onda), i moci cu da razumem ovakve brljotine od vasih clanaka.